Search  
  You are here:  Home    
Otok zelenog blaga
Otok zelenog blaga
Otok zelenog blaga
 
 
Sletite na aerodrom San José, vozite prema pacifičkoj obali Kostarike, plivajte nekih 480 kilometara i nešto prije Galapagosa nasukat ćete se na otok Coco. Još 500 koraka i doletjet će duh sveti. Blago vama.
 

Gotovo 500 kilometara jugozapadno od Kostarike nalazi se otok poznat po svojim pričama o zakopanom blagu. Neki vjeruju – o njihovim manje-više neuspješnim poduhvatima nešto kasnije – da je Robert Louis Stevenson napisao svoju čuvenu knjigu Otok s blagom na temelju priča o gusarskom blagu koje je navodno tamo zakopano.

Među domorocima koji govore španjolski otok s tako željenim X-om na karti je danas poznat pod imenom Isla del Coco, što bi u prijevodu značilo "kokosov otok".

Žedni i ekolozi sljedeću će informaciju cijeniti ( pohlepni neka preskoče ). Ovaj krševit komadić kopna jedini je veći otok u istočnom tropskom dijelu Tihog oceana koji prima dovoljno oborina da bi na njemu uspijevala tropska kišna šuma.

Svake godine na otok padne oko 7000 milimetara kiše pa ne čudi da je u 17. i 18. stoljeću slatka voda s otoka Coco služila kao morska oaza sretnicima koji su se tu našli.

Suvremeni crnobradi dolaze na gumenjaku kako bi se divili ljepotama prirode

Neuspjeli poduhvati:
Dosad je bilo organizirano preko 500 ekspedicija na otok. Prema raspoloživim podacima, nijedna od njih nije pronašla zakopano blago.
Jedna od stotine legendi s otoka Coco kaže da je postojala neka gusarska družina koja se uslijed uspjelih pljački brodova i gradova duž srednjoameričke obale Tihog oceana prekrcala zlatom i nakitom.

Budući da je otočje obilovalo pitkom vodom i imalo popriličnu zalihu mesa (svinje su tamo donesene potkraj 18. stoljeća), kapetan broda nakanio je koristiti otok Coco kao bazu za svoje operacije.


U prošlom stoljeću ova je legenda pothranjivala nade lovaca na zakopano blago. No prije nego što odlučite krenuti na kopačku ekspediciju na otok Coco razmislite o podacima iz The New York Timesa u članku od 14. kolovoza 1892. gdje je opisana potraga kapetana Augusta Gislera za zakopanim škrinjama zlata, srebra i nakita čija se vrijednost procjenjivala na 60.000.000 dolara.

U potrazi za tim blagom Gisler se odvojio od civilizacije i podvrgnuo se najtežim životnim uvjetima na tom samotnom prašumskom otoku. Tražeći blago, potrošio je najmanje 50.000 dolara vlastitog novca i preko 19 godina života.

Godine 1908. Gisler je napustio otok Coco, bankrotiravši i klonuvši duhom. Unatoč svim svojim naporima nije našao nikakvo blago.


Bilo je ljudi koje nije obeshrabrila činjenica da Gisler nije pronašao blago na tom otoku. Dosad je bilo organizirano preko 500 ekspedicija na taj otok. Prema raspoloživim podacima, nijedna od njih nije pronašla zakopano blago. Pogledajte kartu otoka s Blagom.

Prirodno blago otoka Coco
U novije je vrijeme otok Coco počeo privlačiti jednu drugačiju vrstu lovaca na blago. Flora i fauna tog otoka i pravo blago morskog života u okolnim vodama privlači ekoturiste, kao i prirodoslovce i druge znanstvenike.


Sveti duh?
Jedna od 97 vrsta ptica koje žive na tom otoku jest bijela čigra. Zabavna je zbog toga što ima običaj letjeti ljudima tik iznad glave, kao da se uopće ne boji ljudskih posjetilaca na otoku. Zbog te dražesne sklonosti ptica je dobila španjolski nadimak espíritu santo, ili duh sveti, što podsjeća na biblijski izvještaj o Isusovom krštenju.
Otok prekriva bujna tropska vegetacija. Dosad je identificirano oko 450 vrsta kukaca i člankonožaca, no računa se da ih na otoku ima preko 800 vrsta.

Tu je i 28 rijeka, koje vijugaju krševitim terenom i prelijevaju se preko impozantnih stijena u obliku veličanstvenih vodopada.

Duboko u okolnim vodama otoka Coco nalazi se jedan svijet prepun prirodnog blaga. S ekoturistima koji posjećuju otok dolaze i ronioci, koji se dive velikoj koncentraciji morskih pasa mlatova.

Mlat i grebenski morski pas česti su gosti u ovim vodama i viđa ih se kako plove u jatima od 40 do 50 članova. Ronioce također fascinira izvanredna bistrina vode. Zabljeskuje ih parada boja dok se tropske ribe hrane algama i planktonom.


Država Kostarika tradicionalno visoko cijeni svoje biološko blago. Trenutno je 18 posto njenog kopnenog teritorija zaštićeno u okviru nacionalnih parkova i skupine rezervata.

Godine 1978. proglašeno je da je otok Coco uvršten u tu skupinu nacionalnih parkova, kojoj sada pripada 56 zaštićenih područja u toj zemlji.

Godine 1991. došlo je do proširenja zaštićenog područja, čime je stvorena svojevrsna tampon zona oko otoka široka 24 kilometra. Nadziranje i zaštita mora od komercijalnog ribolova predstavlja pravi izazov.

Ekolozi strahuju da bi neograničeno ribarenje moglo narušiti osjetljive ekosisteme podvodnog svijeta koji okružuje taj otok.


Još dan-danas otok Coco poznat je po svojim pričama o gusarima avanturističkog duha i njihovom zakopanom blagu. On još uvijek intrigira i privlači lovce na blago koji dolaze iz čitavog svijeta. Međutim, najvrednije blago tog otoka leži zakopano u obliku prirodnih bogatstava.

Izvor: Awake

Posted on Saturday, February 07, 2009 (Archive on Sunday, February 22, 2009)
Posted by   Contributed by
Return    

Rating:
Comments:
Save

Current Rating:

Home:Bankarstvo:Osiguranje:Fondovi:Berze:Leasing
Copyright 2007 by analize.ba Terms Of Use Privacy Statement
ralph lauren outlet ralph lauren outlet outlet Ralph Lauren